Joga - u zdravom tijelu zdrav duh

Život često pred nas stavlja brojne izazove koji nerijetko dovode naš organizam u stanje disbalansa. Zbog toga sve više dolazi do psihičkih i fizičkih napetosti poput stresa, nervoze, nesanice... Povratak ravnoteži i miru te odmak od stresa upravo je ono čemu težimo, a joga je jedna od mogućnosti koja nudi povratak skladu i ravnoteži sa samim sobom i okolinom.

Piše: Nika Paić

Joga svojim holističkim pristupom promatra čovjeka u cijelosti, a ne samo njegov izvor boli. Stoga, vježbe joge imaju cjelovit učinak jer uravnotežuju tijelo, um i svijest. Putem vježbi disanja (pranajame), jogijskim vježbama (asanama) i meditacijom, djeluje se na smirenje uma te povećanje svjesnosti i koncentracije. Samom koncentracijom na izvođenje pokreta i disanje, oslobađamo um od svih misli i briga kojima smo svakodnevno okruženi te se tako smiruje čitavi organizam.

Foto: www.stylecraze.com

Joga djeluje na psihičko i fizičko zdravlje, a važno je napomenuti da za njezine učinke postoje brojni znanstveni dokazi.

Brojne studije dokazale su da joga utječe na smanjenje lučenja kortizola, poznatog kao „hormon stresa“. Smanjenjem kortizola, joga djeluje i kao „antidepresiv“ te tako smanjuje simptome depresije . Učinak ima i na kroničnu bol, koja pogađa milijune ljudi, te je sve veći broj studija koji potvrđuju upravo ovaj učinak . Nadalje, može ublažiti i migrene, točnije njihovu učestalost . Smanjuje rizik od srčanih bolesti, poboljšava disanje i plućnu funkciju. Uz navedeno benefiti joge vidljivi su i u poboljšanju balansa, fleksibilnosti i snage.

Redovitim vježbanjem različitih aspekata joge, rezultati se pojavljuju vrlo brzo. Ključnu ulogu ovdje ima disciplina. Bitno je svjesno i koncentrirano posvetiti se vježbanju jer se pukim ponavljanjem određenih pokreta ništa ne postiže. Danas smo skloni sve brže obavljati poslove kako bi ih što prije završili, a takvim naprezanjem stvaramo nezadovoljstvo. Jogijskim vježbama stvara se zadovoljstvo kroz polagano izvođenje vježbi sa sve duljim zadržavanjem položaja. Joga nam nudi i vraćanje „dječjem užitku“, gdje se napredak vježbi postiže kroz spontane dječje pokrete, koji se izvode sporo i kontrolirano. Vježbanje joge završava opuštanjem. Tako se stvara ravnoteža između aktivnosti i opuštanja te tako djeluje na štetnu napetost koja je zadržana u tijelu.

Također, bitno je slijediti program vježbi koji najviše odgovara potrebama korisnika. Primjerice, osobama s povišenim krvnim tlakom, vježbe joge mogu puno pomoći, ali bi trebali pripaziti na obrnute položaje i smanjiti naprezanje, kako bi postigli što bolje rezultate.

Astma i bronhitis se također mogu ublažiti jogom, gdje bitnu ulogu ima učenje polaganog i blagog produljivanja izdisaja.

Jogom usavršujemo svoju svijest. Sve više postajemo svjesni svoga tijela izvana i iznutra te nam tako joga pomaže da budemo u „kontaktu“ s vlastitim tijelom, disanjem, duhom, umom i svjesnošću.

Foto: www.medicalnewstoday.com