Politika koja je zagadila Zagreb

Piše: Ana Bačić

Građani prosvjeduju za nove strategije gospodarenja otpadom dok RH izravno krši direktivu EU o upravljanju otpatcima

Dok neke države poput Švedske recikliraju toliko otpada da ga moraju uvoziti, RH se bori sa odlaganjem, pretrpanim kontejnerima, velikim cijenama odvoza i zagađanjem prirodnih ljepota, a od svih država članica EU Hrvatska reciklira najmanje. Istovremeno, građani Zagreba prema proračunu kroz komunalne doprinose i naknade godišnje plaćaju 870 milIjuna kuna koji se troše na strategije kojima se ti isti građani protive.

S ciljem poticanja donošenja nove strategije gospodarenja otpadom,

Udruga za zaštitu okoliša Resnik (UZOR) prošli je tjedan održala prosvjedni performans ispred Banskih dvora. Od resornog Ministarstva tražili su odgovor na pitanje zašto ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić javnosti nije objavio da je Hrvatskoj upućeno upozorenje od strane Europske komisije za nepridržavanje direktiva. Upozorenje, izdano u rujnu prošle godine, preporučilo je i dislokaciju megacentara za spaljivanje.

"Čovjek se počinje pitati u čijem interesu rade Vlada i ministar. U svakom slučaju, nije interes Hrvatske niti građana", izjavila je Branka Genzić-Horvat, predsjednica UZOR-a. Ministar Ćorić prosvjed nije htio komentirati.

Trenutna strategija RH temelji se na centrima za gospodarenje otpadom, koji su u pravilu spalionice i odlagališta. Gledano iz ekološkog aspekta, to je neodrživ način gospodarenja otpadom, a osim toga sav kapital potrošen na realizaciju strategije, odnosno prikupljanje, odlaganje i spaljivanje prikupljene materije je, skupa s otpadom, nepovratno spaljen.

Mjere s kojima se vladajući nose s čitavom situacijom u pravilu ne postoje, osim ako uračunamo poskupljenje komunalnih naknada, dok milijuni kuna korisnih sirovina na odlagalištima trunu i smradom čine živote građana nepodnošljivima. Alternativno, otpad se pali, pri čemu se emitiraju ogromne količine štetnih plinova u već preopterećenu i zagađenu atmosferu.

Problemu zagađenja voda u blizini odlagališta grad se suprotstavio izgradnjom pročišćivača otpadnih voda, u što je uloženo čak 250 milijuna eura, a ostali projekti na kojima se trenutno radi uključuju Centar za gospodarenje otpadom u Resničkom rukavcu, drobilicu građevinskog materijala na administrativnim granicama Zagreba i kompostanu u Novskoj. Sve su te investicije skupe, neprofitabilne, a uz to su i u direktnom konfliktu s direktivom Europske Unije.

Prošlog mjeseca grad je objavio da će se i plastični i metalni otpad od sada prikupljati svega dva puta mjesečno, što Zagrepčaene koji žive u manjim stanovima ili stanovima bez balkona dovodi u problematičnu situaciju jer bi sada morali otpad držati u stanu do 15 dana.

CC: Profimedia

Renato Petek (Naprijed Hrvatska – Progresivni Savez), gradski zastupnik u Skupštini, kaže kako pozdravlja svaku odluku koja ima za cilj razdvajanja što veće količine otpada na kućnom pragu, ali povećanje pa ponovno smanjenje broja zelenih otoka, kaže, upućuje na lutanja gradske politike s otpadom. Također smatra da će problem biti i s biootpadom koji će se voziti jednom tjedno, a cijelo vrijeme će stajati ispred zgrada koje nemaju zasebne prostorije.

„Ljeti to neće biti ugodna situacija, pa se nadam da će se način i broj odvoza korigirati“, rekao je Petek.

Primjer međimurskog Preloga potvrđuje da se na lokalnoj razini može brzo i efikasno regulirati odvoz i savjesno odlaganje, odnosno reciklaža. Oko 35 tisuća stanovnika Donjeg Međimurja u ovom trenutku na odlagalištima trajno odlaže tek nešto više od 40 posto glomaznog i miješanog komunalnog otpada, a gotovo 60 posto otpada odvojeno se prikuplja, obrađuje, reciklira te ponovno koristi. Prvi u Hrvatskoj počeli su obrađivati i glomazni otpad iz kojeg uzimaju sve što se može iskoristiti, što zatim obnavljaju, rekonstruiraju i prodaju na tržištu, odnosno vraćaju u upotrebu. To su uspjeli postići kontinuiranim ulaganjem u infrastrukturu i opremu, praćenjem modernih trendova u gospodarenju otpadom, ali i edukacijom i informiranjem građana i s tim ne namjeravaju stati.

CC: Jutarnji List

U ovom trenutku po stanovniku se odlaže oko 90 kilograma otpada godišnje, a tu brojku planiraju sniziti na 50 u sljedećih nekoliko godina. Ovaj uspjeh, grad Prelog i njegova okolica postigli su u samo 11 godina.

Direktor Preloškog komunalnog poduzeća, Siniša Radeković, objasnio je da, iako je sustav gospodarenja otpadom neizostavan dio ovog uspjeha, daleko najvažniji faktor su sami građani koji ga na mjestu nastanka odvajaju. Zbog toga ih se već 12 godina aktivno educira i informira te se provode kampanje poput „Ne dvoji nego smeće odvoji“ koja je namijenjena prvenstveno školarcima s ciljem da ih se od malih nogu nauči da svoj okoliš mogu zaštiti jedino odvajanjem otpada.